Biram Zdravlje logo

Alergije: Kako se prirodno boriti protiv njih?

shadow illustration

Alergije – šta se to dešava u našem organizmu?

Alergija je reakcija odnosno preosetljivost organizma na određene materije iz prirode i okoline.

Zahvaljujući našem imunitetu, alergije nisu izazvane baš svime što nas okružuje, ali da nema imuniteta, teoretski bi sve zapravo i moglo prouzrokovati alergijsku reakciju.

Potpuno savršen imunitet tokom cele godine toliko je retka pojava da možemo slobodno reći da ne postoji. Reakcija našeg organizma na alergene je različita, pa se tegobe i simptomi mogu pojaviti u celoj kalendarskoj godini, ali najčešće se dešavaju u sezoni alergija.

Naravno, pogađate, sezona je upravo u vreme cvetanja top-alergena na našim područjima, što se redovno događa u proleće.

Sezonski kalendar alergija

Sezonski alergeni su polen korova, trava i polen drveća, a celogodišnji grinje, perje, dlaka kućnih ljubimaca, glodari i neki insekti. Vrlo je korisno da znate kada će se prisutnost alergena u vašoj okolini pojačati, jer kao i za sve ostalo, i za alergije važi: bolje sprečiti nego lečiti.

AMBROZIJA – Kraljica svih polenskih alergena. Biljka koja se prilagođava gotovo svakom podneblju i ima izuzetno visoku produkciju polena. Njena sezona polinacije traje od početka juna pa sve do kraja oktobra.

TRAVE – Vrste trava su mnogobrojne, ali većina svoj period polinacije započinje u aprilu, dok je koncentracija polena najveća u maju i junu. Trave su jedan od najvećih uzročnika alergija na ovom području.

ŽENSKA BOKVICA – Široko rasprostranjena višegodišnja biljka. Raste na livadama, uz ulice i kanale. Umereno alergen polen, u vazduhu je prisutan u malim količinama u razdoblju od maja do septembra.

PELIN – Korovska samonikla biljka, rasprostranjena je po čitavoj Evropi i cveta u septembru i oktobru. Iako je biljka izvor zdravlja, njen polen ima izuzetno visoka alergena svojstva.

BOROVI – Igličaste biljke, stabla i grmovi, zimzeleni su i iako nemaju visoki alergijski potencijal, uzročnici su alergija, pogotovo na Mediteranu.

CRKVINA – Ako živite na obalskom području, ova biljka će vam zadavati brige cele godine zbog visokog alergijskog potencijala u vazduhu, iako je koncentracija na vrhuncu početkom aprila i nastavlja se u ostalim prolećnim i letnjim mesecima.

JASEN – U kasno proleće i leto kada jasen cveta, rasprostriraće svoj umereno do jako alergen polen.

GRAB – Iako ne doseže veliki alergeni potencijal, grab je takođe alergen čiji će se polen pojavljivati u vazduhu početkom aprila.

MASLINA – Još jedna mediteranska biljka koja u aprilu pa sve do juna raspršuje svoj polen, uzrokujući srednje do jake alergijske reakcije kod osoba sklonih alergijama.

ČEMPRES – Ova biljka cveta i raspršuje svoj polen u kasnim zimskim mesecima, pa se alergije uzrokovane polenom čempresa lako mogu prikriti i pripisati virusnim infekcijama.

GRINJE – One su svuda u toku cele godine, pomirite se s tim. Ono što možemo učiniti kako bismo sprečili visoki stepen alergijske reakcije na grinje je češće menjanje posteljine i generalno održavanje domaćinstva na redovnom nivou. To nikako ne znači da vam dom mora biti kao apoteka, ali posteljina koju ćete jednom dnevno izneti na vazduh i protresti može u znatnoj meri smanjiti štetne efekte ovih podstanara.

ŽIVOTINJSKA DLAKA – Ne brinite, ako ste alergični na slatke male kuce ili mace, ne
znači da treba da ih zaobilazite u širokom krugu, iako alergičnoj osobi ne bismo preporučili da u svom domu ima ljubimca čije krzno uzrokuje probleme s disanjem. Ako ojačate svoj imunitet, možda i dobijete priliku da pomazite ova bića bez panike.

PRAŠINA – Većina prašine u našem domu zapravo je odbačena koža, i to naša. Ako ste alergični na prašinu, niste alergični sami na sebe već na ostale supstance prašine. Rešenje ove alergije koja je u nekim domovima prisutnija intenzivnije nego u drugim je da se uhvatite krpe i usisavača.

Klimatske promene i duga zima mogu neznatno odložiti vreme cvetanja.

shadow illustration

Kako se prirodno boriti protiv alergije? 

1. Daj nam sunca ili vitamina D: nedostatak vitamina D jedan je od faktora koji utiče na osetljivost organizma na alergene.

Većina ljudi ima deficit vitamina D i potrebno je obezbediti dodatan unos. Prirodno to možemo uraditi uključujući određene namirnice u svoju ishranu: narandže, tunjevinu, jaja, obogaćene žitarice, šitake pečurke...

2. Održavajte sluznicu nosa vlažnom – to je važno jer na taj način sprečavate prodor alergena i drugih štetnih čestica.

Suv vazduh usled sve viših temperatura isušuje sluznicu nosa i grla. Pre izlaska nanesite mast (na našem tržištu dostupna je Nisita mast) koja održava sluznicu vlažnom i sprečava da se nakupljaju i prolaze alergeni u nos.

3. Po povratku u kuću, obavezno skinite svu odeću i istuširajte se. Važno je da isperete nos – vodom i potom izotoničnim odnosno fiziološkim rastvorom.

Znamo da na tržištu ima puno preparata i pitate se kako izabrati jedan?

Birajte izotonične rastvore bez konzervansa i čija je pH vrednost što bliža pH vrednosti nosa (kao što je npr. Nisita sprej). Na taj način nećete ošteti sluznicu.

Konzervansi izazivaju krvarenje nosa i samo će nos učiniti još više ranjivim.

4. Etarska ulja – postoji puno naučnih dokaza o antiseptičnom, antimikrobnom i antivirusnom dejstvu eteričnih ulja, pa se danas mnoga eterična ulja koriste kao pomoć kod različitih oboljenja – kašlja, bronhitisa, reumatskih tegoba, migrena, glavobolja, depresije i anksioznosti, a pomažu i kod alergije.

Bilo da je u pitanju inhalacija etarskim uljima, masaža ili kupka, osetićete olakšanje.

5. Kada ste u blizini alergena nosite masku – bilo da ste u šetnji ili čistite kuću, ako je okidač alergije u blizini, maska će pomoći. Sada smo se makar na nju navikli.

6. Umirite alergijski kašalj biljnim sirupom od zaštićenog ekstrakta bršljana EA 575® (Prospan sirup) koji efikasno umiruje kašalj, širi disajne puteve i ublažava spazam bronhija. Bez šećera je i prijatnog ukusa trešnje.